Bookmark and Share

Postani deo rastuće zajednice Virtuelne Srbije
Poveži se sa prijateljima i istomišljenicima
Kreiraj i uredi svoj profil
Učestvuj u diskusijama, dodaj slike, video, komentare...
Promoviši sebe, svoje projekte, svoju firmu...
Registracija je besplatna i traje manje od minuta

Prijavljivanje | Registracija


Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije


Izdvajamo:

Zanimljivi potpisi i statusi | Jezera Srbije | Izleti po Srbiji | Geo Kaladont | Knjiga za preporuku | Šta trenutno slušate? | Prevod tekstova pesama | Omiljeni gradovi Srbije | Šta biste promenili u svom gradu? | Umne žene srpske istorije...

Info:

Važno: Popunite profil! [Više]

Otvoren Konkurs za moderatore
Ovaj reklamni blok vidljiv je samo gostima. Prijavite se (ukoliko ste već naš član) ili se registrujte i blok će nestati.

Autor Tema: Kako su stari grci birali lokacije za hramove  (Pročitano 1032 puta)

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže E.J.

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 1716
  • Pol: Muškarac
  • Izgleda da će ipak ovih dana leto...
  • Vrednost poruka: +28

  • Aktivnost
    7.4%
    • Virtuelna Srbija
Kako su stari grci birali lokacije za hramove
« poslato: фебруар 02, 2009, 19:47:09 »
0
Odajući poštu svojim bogovima i boginjama, stari grci su često prosipali krv ili vino po tlu kao svoju ponudu. Zaključak nove studije je da je možda i samo tlo igralo bitnu ulogu u kultu božanstava, bitno utičući na to koje božanstvo je gde obožavano.

U ispitivanju 84 grčka hrama iz klasičnog doba (480. do 338. PNE), Gregory J. Retallack sa Oregonskog univerziteta ispitao je lokalnu geologiju, topografiju, tlo i vegetaciju, kao i istorijske podatke Herodota, Homera i Platona, pokušavši da odgovori na jednostavno pitanje: zašto su hramovi baš tamo gde su?

Nije orkriveno jasno pravilo sve dok se nije okrenuo bogovima i boginjama. Teko onda je otkrio snažnu vezu između tla na kom se hram nalazi i božanstva koje se tu obožavalo.
 
Na primer, Demetra, boginja useva i plodnosti i Dionis, bog vina, obožavani su na plodnom, kvalitetnom tlu zvanom Xeroll, idealnom za kultivaciju žitarica. 
Artemida, devica, boginja lova i njen brat Apolo, bog svetla i Sunca, obožavani su na stenovitom Ortentu i Ksereptu, koje je pogodno jedino za nomadsko stočarstvo.
 
 Morska božanstva poput Afrodite - boginje ljubavi i Posejdona, boga mora, obožavana su na krečnjačkim priobalnim terasama koje su previše suve za zemljoradnju.
 
Pravila govore da su kultovi božanstva bazirani i na staništu isto koliko i na religiji. Takođe, prema rečima Retallacka graditelji hramova su birali mesta kako bi se božanstva osećala kao kod kuće.
 
Otkrića su detaljnije opisana u časopisu Antiquity.
« Poslednja izmena: фебруар 02, 2009, 20:16:12 E.J. »
"Science without religion is lame. Religion without science is blind."
Albert Einstein

Sviđa ti se nešto? Podeli s prijateljima!


Van mreže Znakovnik

  • VIP
  • *****
  • Poruke: 362
  • Pol: Muškarac
  • Vrednost poruka: +21

  • Aktivnost
    0%
Odg: Kako su stari grci birali lokacije za hramove
« Odgovor #1 poslato: децембар 23, 2009, 05:14:32 »
0
Velika piramida je hram posvecen Zemlji i covjeku na Zemlji. Tu ne raste ni grozdje ni zito. Tu je groblje, oko tri strane Piramide je groblje. Kojem je dakle bogu ili bozanstvu posvecena Piramida?

Van mreže E.J.

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 1716
  • Pol: Muškarac
  • Izgleda da će ipak ovih dana leto...
  • Vrednost poruka: +28

  • Aktivnost
    7.4%
    • Virtuelna Srbija
Odg: Kako su stari grci birali lokacije za hramove
« Odgovor #2 poslato: децембар 23, 2009, 12:48:48 »
0
Citat
U ispitivanju 84 grčka hrama iz klasičnog doba (480. do 338. PNE)

Zar piramide nisu nastale 2000 godina pre grčkog klasičnog doba?

Jeste da je ime grčkog porekla, ali koliko ja znam nisu ih izgradili Grci.  ???
"Science without religion is lame. Religion without science is blind."
Albert Einstein

Sviđa ti se nešto? Podeli s prijateljima!


Van mreže Znakovnik

  • VIP
  • *****
  • Poruke: 362
  • Pol: Muškarac
  • Vrednost poruka: +21

  • Aktivnost
    0%
Odg: Kako su stari grci birali lokacije za hramove
« Odgovor #3 poslato: децембар 24, 2009, 01:01:50 »
0
Ne, nisu Grci gradili Veliku piramidu, ali vjerujem da pomenuti slucaj gradnje grckih hramova nije jedinstven slucaj. Mozda su Grci uzeli iskustvo starijih civilizacija?  :-\
« Poslednja izmena: децембар 24, 2009, 01:03:21 Metrolog »

Van mreže E.J.

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 1716
  • Pol: Muškarac
  • Izgleda da će ipak ovih dana leto...
  • Vrednost poruka: +28

  • Aktivnost
    7.4%
    • Virtuelna Srbija
Odg: Kako su stari grci birali lokacije za hramove
« Odgovor #4 poslato: децембар 24, 2009, 12:48:33 »
0
Nešto sigurno jesu, mada najverovatnije različite uticaje od različitih kultura, npr: od Egipćana geometriju, od Sumera astronomiju, a ono što ima veze sa lokacijom možda od prethodnih balkanskih civilizacija (Ilira, Tračana, Dačana...)
Ako se ne varam, većina starijih manjih civilizacija obožavali su prirodu, tj. vetar, gromove, vodu, plodnost, zemlju, vatru... Svakako oni koji su živeli daleko od mora nisu obožavali "morske" bogove, jer verovatno nisu nikada ni čuli za more...
"Science without religion is lame. Religion without science is blind."
Albert Einstein

Sviđa ti se nešto? Podeli s prijateljima!


Van mreže Znakovnik

  • VIP
  • *****
  • Poruke: 362
  • Pol: Muškarac
  • Vrednost poruka: +21

  • Aktivnost
    0%
Odg: Kako su stari grci birali lokacije za hramove
« Odgovor #5 poslato: децембар 25, 2009, 04:06:34 »
0
Nekad su ljudi bili pametniji: postovali su prirodu i u svemu su vidjeli bozije djelo, bez obzira koliko su bogova imali. Indijanci kazu: "Sve je sveto: drvo, kamen, voda, vazduh..." A mi danas proglasili covjeka za boga nad svom zemljom i sve razaramo i unistavamo.
Ali ni to nece moci dugo. Ako se i ne pobuni Bog, sva priroda pobunice se i okrenuce se protiv covjeka i vec je pocela, te ako nas Bog ne unisti, unistice nas nase zlodjelo prema prirodi, jer i mi smo dio prirode i ne mozemo zivjeti bez nje i mimo njenih zakona. Prirodne sile jace su od covjekovih sila!Covjek je prema ukupnoj prirodi samo jedna sicusna trunka prasine.

Tagovi: grci antika hram lokacija 
 

Related Topics

  Naslov / Započeo Odgovora Poslednja poruka
0 Odgovora
289 Pregleda
Poslednja poruka октобар 29, 2009, 10:37:32
E.J.
0 Odgovora
436 Pregleda
Poslednja poruka новембар 07, 2009, 16:46:48
E.J.
0 Odgovora
266 Pregleda
Poslednja poruka новембар 16, 2009, 16:55:00
E.J.
0 Odgovora
310 Pregleda
Poslednja poruka децембар 01, 2009, 11:29:05
E.J.
20 Odgovora
1199 Pregleda
Poslednja poruka фебруар 11, 2010, 09:41:30
Compagnon